Hrvatska je kuhinja raznovrsna te je stoga poznata i kao kuhinja niza regija. Razlike u izboru namirnica i načina pripreme najočitije su ako usporedimo kontinentalne i obalne regije. Za kontinentalnu kuhinju tipični su raniji protoslavenski korijeni te noviji kontakti sa poznatijim gastronomskim predstavnicima - mađarskom, bečkom i turskom kuhinjom. Obalnu regiju karakterizira utjecaj Grka, Rimljana i Ilira te kasnijih mediteranskih kuhinja - talijanske i francuske. Izrasla je na tradiciji prirodne i zdrave mediteranske hrane zasnovane na jelima od povrća uz dodatak maslinovog ulja, morskih plodova i ribe, vinu, kozjim i ovčjim sirevima. Posebnost kuhinje je u načinu spravljanja jela. Povrće se kuha na malo vode i začinja maslinovim uljem i aromatičnim travama, a riba se spravlja na brudet, lešo ili peče na žaru. Meso, posebno janjetina, pečeno pod pekom dobiva jedinstveni okus.

            Istarska hrana slična je talijanskoj kuhinji, ali ipak sa svojim «štihom». U Istri se nalazi oko 600 restorana što je puno za tako malu regiju. Kvaliteta u istarskim restoranima je zajamčena zbog čestih provjera i visokih standarada koje moraju zadovoljiti da bi dospjeli na listu od 80 najboljih. Taj popis najboljih restorana možete zatražiti u lokalnom turističkom uredu. Originalna jela spravljena od najsvježijih namirnica koje jednostavno morate probati su: fritule (prženi uštipci),   pinca (slatki kruh), savijača od dizanog tijesta i jabuka, prženi slatki ravijoli, razni specijaliteti od tartufa.

Brudet je uobičajeno jelo u Sjevernoj Dalmaciji, pogotovo kao glavno jelo, napravleno od mesa, povrća ili ribe. Ostala popularna jela su crni rižoto i tjestenina s morskim plodovima, pašticada i pržene lignje.

Kuhinja je tipično mediteranska u Južnoj Dalmaciji, s puno maslinovog ulja, češnjaka, tjestenine, svježe ribe i mirodija. Posebno je dobar pršut, često serviran kao predjelo uz paški sir i masline. Pizze i razne tjestenine možete naći doslovno svugdje i to po iznenađujuće niskim cijenama. Ali riba je ipak najbolja – sardine, sipa ili sinjac na žaru i mnoge druge.

Hrvatska je opravdano ponosna na široku paletu vina visoke kvalitete (oko 700 vrsta vina zaštićenog geografskog podrijetla), rakiju, voćne sokove, piva i mineralnu vodu. Na jugu ljudi piju bevandu uz jelo (teško, mirodizirno vino s običnom vodom), a u sjeverozapadnoj regiji gemišt (suho vino s mineralnom gaziranom vodom).

Veliki pustolov i ljubavnik Giacomo Casanova zapisao je u svojim čuvenim memoarima kako je u Istri pio "sjajno vino refošk". Ni časnici, putnici i pustolovi iz Austrougarske Monarhije nisu odoljeli istarskim i dalmatinskim vinima koje su za posjeta ovim krajevima s užitkom ispijali.

Izvor:apartments-in-croatia.com

Izvor:apartments-in-croatia.com